Cimet - Začin života

Kad bi majke u stara vremena stavile komadić kore cimeta u džep svoga djeteta, učinile bi to s posebnom namjerom. Naime, željele su svoga mališana zaštititi od prehlade i zaraza. 

U narodnoj medicini cimet se još uvijek koristi protiv prehlade i za dezinfekciju, a novija znanstvena istraživanja dodatno su otkrila niz ljekovitih svojstava cimeta. 

Najvažnije otkriće je da cimet za oko 25% smanjuje razinu šećera u krvi dijabetičara

Cimetovac (Cinnamomum zeylanicum) je 6-12 m vi¬soko tropsko drvo iz porodice lovora (Lauraceae). To je zimzeleno drvo čiji su jajoliki listovi u početku crvene boje, a kasnije postaju kožasti i zeleni, s gornje strane sjajni, a na naličju svjetliji. Cvjetovi cimetovca su žućkastobijele boje, a javljaju se na krajevima grana skupljeni u metličasti cvat. Iz njih se razvijaju plodovi – tamnoplave bobe nalik na masline. Plodovi nisu jestivi, ali iz njih dobiva vosak za mirisne svjetiljke.

Cvjetovi neugodna, a kora ugodna mirisa
Cvjetovi cimetovca imaju neugodan miris, ali zato su kora, listovi i plodovi ugodna mirisa. Posebno mirisna je kora koja se još od biblijskih vremena koristi kao aromatičan začin. Za dobivanje cimeta, slatkaste mirodije finog mirisa, koristi se osušena unutarnja kora sa mladih stabala i tankih grančica. Nakon što se kora oguli, vanjska kora se baca, a unutarnja se suši. Tijekom sušenja, unutarnja kora se uvija u štapiće promjera do 2,5 cm. Takav, u štapićima, ili pak u obliku praha, cimet dolazi na tržište.

Cejlonski cimet i kasija
Cimet potječe iz jugoistočne Azije, iz Cejlona i Kine, no uzgaja se i na Javi, u Indiji, Indoneziji, Brazilu i Egiptu te izvozi u gotovo sve zemlje svijeta, lako postoji više od 100 vrsta cimeta, dvije najvažnije vrste su cejlonski cimet (Cinnamomum zeylanicum) i kasija (Cinnamomum cassia). Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi u našim trgovinama, a ima oštru i peckavu aromu, snažan miris i nižu cijenu od cejlonskog cimeta. Za dobivanje kasije sijeku se cijele grane i mala stabla što štapićima daje grublju teksturu, dok je cejlonski cimet svjetlije boje, blage i tople arome, intenzivnog mirisa i fine teksture.

Cimet kroz stoljeća
Cimet je jedan od najstarijih začina. Njegova uporaba kao začina, ali i kao lijeka, seže daleko u povijest. Prvi zapisi o njemu datiraju iz razdoblja oko 2700 godina prije Krista, gdje je opisan u jednoj od najstarijih knjiga o upotrebi biljaka u kineskoj medicini. Spominje se i u Bibliji, te u djelima Herodota i ostalih starih klasičnih pisaca.


Još su stari Egipćani obogaćivali cimetom okus brojnih jela i napitaka, liječili razne bolesti te ga koristili kao sredstvo za balzamiranje. Stari Rimljani su ga koristili za izradu ljubavnih napitaka i parfema, a jedno vrijeme je bio toliko cijenjen da ga se čak smatralo dragocjenijim od zlata. Potrebe za cimetom kroz povijest bile su tolike da su pokrenule i brojna istraživačka putovanja. Osim toga, cimet je u srednjem vijeku bio jedna od prvih roba koje su se razmjenjivale između Europe i Bliskog istoka.

Ljekovitost cimeta
Svoja ljekovita svojstva cimet može zahvaliti trima i osnovnim komponentama eteričnog ulja koje se nalazi u njegovoj kori: cimetnom aldehidu, acetatu i alkoholu. Osim eteričnog ulja, kojeg u unutarnjoj kori ima najmanje 1-2%, kora sadrži i tanine i šećer. Od minerala, cimet obiluje manganom, željezom, kalcijem, bakrom i cinkom, a izvrstan je izvor vitamina B2, B6, C i K. Energetska vrijednost 100 g cimeta iznosi čak 261 kcal, s udjelom od oko 4% bjelančevina, 80% ugljikohidrata i samo 3% masti. Vanjska kora drveta nema ljekovita svojstva, već samo njezin unutarnji sloj.

Zbog obilja ljekovitih svojstava, cimet se ne preporuča samo kao začinski dodatak slasticama već i namirnicama koje se svakodnevno konzumiraju. Osim što potiče apetit i pospješuje probavu, cimet čisti krv, jača srce, pospješuje bolji rad bubrega i umiruje živce. Cimet povoljno djeluje na kosti i zglobove, zaustavlja unutarnja krvarenja te neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala. Cimet ima i fungicidno djelovanje, što znači da uništava gljivice i sprječava njihov rast. U tradicionalnoj kineskoj medicini cimet slovi kao lijek protiv prehlade i gripe, a što je zasluga djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog učinka na organizam. Naime, u cimetu su sadržani salicilati koji snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu te imaju analgetičko i protuupalno djelovanje.

Nova znanstvena otkrića o cimetu
Drevna primjena cimeta kao lijeka pobudila je zanimanje i suvremene medicine za ovaj začin. U novije vrijeme pokrenuta su mnogobrojna znanstvena istraživanja kojima se došlo do zapanjujućih otkrića. Tako se, primjerice, otkrilo da je cimet vrlo djelotvoran protiv šećerne bolesti jer se svakodnevnim uzimanjem samo pola žličice cimeta za oko 25% smanjuje razina šećera u krvi. Aktivni sastojak cimeta, poznat pod nazivom MHCP, oponaša inzulin, aktivira njegove receptore i djeluje zajednički s njime u stanici, smanjujući tako razinu šećera u krvi. Mnoge pretile osobe pate od povišene razine šećera u krvi, što ima za posljedicu snažne napadaje gladi. Cimet i ovdje pomaže: snižava razinu šećera i lošeg LDL kolesterola u krvi pa tako pomaže i u mršavljenju.

Znanstveno je također utvrđeno da cimet sprječava preveliko grušanje krvi, koje može imati štetno djelovanje. Osim toga, cimet smanjuje razinu masnoća tj. lošeg kolesterola i triglicerida u krvi, a time i rizik od bolesti srca i krvnih žila. Cimet posjeduje svojstvo zaustavljanja rasta bakterija i gljivica, uključujući i za mnoge problematičnu Candidu.

Do neobičnog otkrića znanstvenici su također došli proučavajući djelovanje cimeta na psihu. Istraživanja su pokazala da povremeno udisanje mirisa cimeta i metvice povećava budnost za volanom te smanjuje tjeskobu ili osjećaj frustriranosti kod vozača koji svakodnevno automobilom prelaze iste dionice. Osim toga, pikantan miris cimeta potiče rad mozga, poboljšava koncentraciju, vizualno pamćenje i brzinu reagiranja.

Ljekovita sredstva i primjena cimeta

Glava: Cimet pomaže protiv glavobolje i migrene.
Usna šupljina: Cimet dezinficira sluznicu usta i desni, otklanja zadah iz usta, a stavljen na bolesni zub, pomaže protiv zubobolje.
Dišni organi: Cimet smiruje kašalj, olakšava iskašljavanje te pomaže protiv grlobolje, promuklosti, prehlade, gripe, bronhitisa i upale pluća.
Srce: Cimet jača srce, pospješuje bolji rad srca i štiti od infarkta srca.
Krvne žile: Cimet jača stijenke krvnih žila i pospješuje cirkulaciju krvi.
Krv: Cimet čisti krv, sprječava grušanje krvi, smanjuje razinu šećera, kolesterola i triglicerida u krvi te pomaže protiv previsokog krvnog tlaka.
Probava: Cimet potiče apetit, pospješuje probavu i pomaže protiv probavnih tegoba, posebno mučnine i povraćanja.
Želudac: Cimet jača želudac, smiruje upalu sluznice želuca te pomaže protiv povišene želučane kiseline, gastritisa i čira na želucu.
Crijeva: Cimet pospješuje bolji rad crijeva, smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljeve.
Bubrezi i mokraćni mjehur: Cimet pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, dezinficira mokraćni sustav i štiti od infekcija.
Ženske bolesti: Cimet pomaže protiv prejakih menstruacija.
Kosti i zglobovi: Cimet smiruje upale i ublažava bolove u kostima i zglobovima te pomaže protiv reume, artritisa i gihta.
Mišići: Cimet ublažava bolove i grčeve u mišićima.
Duševne tegobe: Cimet umiruje i jača živce te poboljšava koncentraciju.
Koža: Cimet dezinficira kožu, steže tkivo i zaustavlja krvarenja, te pomaže protiv gljivica.

loading...