Crni dud je visoko stablo što raste gotovo svuda kao kultivirana biljka uz rubove ceste, po parkovima, i drvoredima. U prirodi postoji i kao samoniklo, divlje stablo. Lijepog je drveta i ukusnog i zdravog ploda.
U Evropi je poznat od davnina, a smatra se da je u ove krajeve došao iz Perzije.
Naziv mu dolazi od latinske riječi mora, što znači kašnjenje. Vjerovatno je to zbog polaganog razvoja pupoljaka.
Naziv mu dolazi od latinske riječi mora, što znači kašnjenje. Vjerovatno je to zbog polaganog razvoja pupoljaka.
Hrana i lijek
Dud se spominje u mnogim djelima antičke Grčke i Rima (Horacije, Ovidije). Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme, a kad počne pupati propupa u jednoj noći.
Čini se da je dud bio više popularan u to davno doba nego danas. Možda zato što ostavlja crvene mrlje na cesti i automobilima nakon što zreli plod otpadne s drveta.
Osim kao slasna hrana, crni dud je od davnina poznat i po svojoj izuzetnoj ljekovitosti. Za lijek se koriste list i plod. Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se tokom ljeta i suše u tankom sloju na propuhu u hladu.
Iz plodova crnog duda, naročito onog koji ima više kiselkasti okus, cijedi se sok i od njega kuhaju sirup i pekmez koji služe kao hrana, poslastica i blagi lijek protiv upale grla i usne šupljine. Sirup se upotrebljava slično kao sirup od malina.
Nadopuna za šećer
Zbog velike količine sećera, dud je zdrava hrana kako za ljude, tako i za domaće životinje. Zreli i aromatični tamnoljubičasti plodovi jedu se svježi, prerađeni ili osušeni. Osušeni mogu zamijeniti šećer i zbog toga se melju i dodaju pri izradi slatkiša. Služe i za izradu sokova, kompota, želea, sirupa i dr. Od iscijeđenog soka dobiva se sirup koji podsjeća na med.
U Japanu se iz cvjetova duda izrađuje krema za odstranjivanje pjega i drugih nečistoća na koži. U narodnoj medicini svježe nedozreli plodovi daju se protiv proliva, a zreli kao blagi laksativ.
Sok crnog duda djeluje antiseptično te se daje za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje, kao i za ispiranje kod upale grla i usne šupljine.
RECEPTI:
Čaj za kardiovaskularni sistem
Priprema: Čaj se pravi od lisnatih pupoljaka duda koji se skupljaju preko zime a onda se suše. Ovaj recept potječe iz korejske tradicionalne medicine u kojoj se ovaj čaj, osim za oboljenja kardiovaskularnog sistema, upotrebljava i kao sredstvo za mršavljenje.
Pripravci od kore
Upotreba: Smrvljena kora duda u prah upotrebljava se u obliku melema za brže zacjeljivanje rana, a uvarak kore pije se kod povišenoga krvnog tlaka.
Liječenje dijabetesa
Priprema čaja: s pola litre kipuće vode prelije se 50 grama usitnjenog lista crnog duda i pusti 10 sati poklopljeno, uz povremeno miješanje. Procijedi se i pije preko dana.
U Kini je i kora duda poznata kao sastojak biljnih mješavina za liječenje dijabetesa, dok se u zapadnoj Evropi i na Balkanu u iste svrhe koristi osušeno dudovo lišće koje se ponegdje kao prašak posipa po hrani (primjerice varivu). Antidijabetično djelovanje se djelomično pripisuje prisustvu vitamina B2 i može koristiti kao dopunska terapija.
Džem od duda
Priprema: uzeti tri šoljice plodova, dvije šoljice vode, jednu kašiku mljevene čili paprike, pektin, i sve to kuhati 5 – 10 minuta. Dodati šoljicu šećera pa kuhati još tri do pet minuta. Džem je idealan za palačinke, a još bolji uz meso s roštilja ili uz biftek.
