Važna obavijest za građane BiH: Šta smijete, a šta ne smijete raditi za vrijeme poplava!

Zbog velikih količina padavina, u nekoliko gradova i općina u Republici Srpskoj proglašeno je vanredno stanje zbog opasnosti od poplava.

Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika i mogućnost pojave i širenja zaraznih bolesti.
Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi).

Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS-a stoga upozoravaju da pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.

Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd.

Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje, a velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.

Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina.

Lukavac

Za vrijeme poplave neophodno je provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana voda.

Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.

Prokuhavanje vode imat će efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena.

Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfikuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva.

U slučaju nejasnoća u vezi sa doziranjem dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.

Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom).

Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.

Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane s nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.

Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

Također, treba se držati što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.

Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.

Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.

Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.

Zbog mogućnosti miješanja s kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda.

Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.

Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati.

Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od sata na temperaturi većoj od 50 Celzijusa.

Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.

Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.

loading...