Recept za gavezovu mast s maslinovim uljem

Recept gđe. Mire Debelli, koja ga je u posljednjih trideset godina usavršila i koristila za sebe, članove obitelji i brojne prijatelje i poznanike kojima je pomogla u raznim tegobama i bolestima.

Gđa. Debelli penziju je zaradila u laboratorijima Plive, pa je svoje iskustvo unijela i u ovaj svoj pripravak. Naime, gavezovu je mast oplemenila maslinovim ulje i tako joj povećala učinkovitost protiv bolova i akutnih i kroničnih.

Do toga je ona došla još davno došla sama, a u proteklih su deset godina istraživanja otkrila da svježe ekstra djevičansko maslinovo ulje djeluje kao prirodni ibuprofen (Nature,2005) Sadrži, naime, tvar oleocanthal koja djeluje slično ibuprofenu, pa se ekstra djevičansko maslinovo ulje sve više dodaje kremama protiv bolova kod upalnih degenerativnih bolesti kostiju i zglobova.

Nije potrebno posebno travarsko iskustvo da bi se na nekoj livadi, u jarku ili uz cestu prepoznao gavez (lat. Symphytum officinale, engl. comfrey), ljekovita biljka raširena, korištena i poštovana u cijeloj Evropi. Višegodišnja stabiljka karakterističnog izgleda sa sočnom i dlakavom stabiljkom te ljubičastim i ružičastim cvjetovima obješenima prema dolje raste doista posvuda.

Veoma ju je lako presaditi u svoj vrt na način kao i hren, korijenom. Dovoljno je da iskopate korijen ili dio korijena biljke i presadite ga u svoj vrt. Biljka je višegodišnja, a koliko god duboko kopali korijen gotovo da je nemoguće u potpunosti ga izvaditi. Iz preostalog dijela na proljeće će ponovo izrasti zelena stabiljka. Osim ljekovitosti gavez isplati držati u vrtu zbog listova koji namočeni u vodi (sami ili s koprivom) postaju vrijedno biognojivo, a kad ih dodamo kompostište, raspadajući se podižu temperaturu i ubrzavaju proces recikliranja biološkog otpada u kompost.


Ljekovitost korijena

Ljekoviti je dio gaveza njen duboki i račvasti korijen, tamnosmeđe do crne boje. Za izradu ljekovite masti kopa se oštrom lopatom najesen, u listopadu i studenom, kada sadrži najviše alantoina, tvari koja potiče stvaranje novih stanica, ubrzava zarastanje rana, obnovu slomljenog koštanog tkiva te tetiva oštećenih kod uganuća i iščašenja, pojačava cirkulaciju. Korijen sadrži također i visoke koncentracije tanina, koji svojim adstrigantnim svojstvom zaustavlja krvarenje. Brojna ispitivanja koja se provode u istraživačkim centrima potvrđuju djeletovnost pripravaka od gavezova korijena i njegovu djelotvornost kod olakšavanja bolova kod reuma, reumatodinog artritisa i degenerativnih promjena kralješnice, sportskih ozlijeda, bolova u mišićima i slično.

Gavez je vise nego odličan prirodni lijek protiv zapaljenja tetiva, artritisa (zapaljenja zglobova), oticanja zglobova, uganuća ili iščašenja zglobova, preloma kostiju, bolova u leđima, oštećenja pršljenova, osteoporoze. Osim toga protiv krvnih podliva, upale vena, proširenih i otvorenih vena, hemoroida , poremećaja cirkulacije i tome sličnih oboljenja. Oblozi od gaveza u obliku tinkture napravljene od korijena ove biljke pravi su mehlem za sve vrste kako spoljašnjih tako i unutrašnjih rana, zatim i kod drugih povreda tijela kao što su krvarenje, nagnječenja, modrice, posjekotine, frakture kostiju, zagnojenje kostiju i još mnogo toga.

Upravo zbog toga kada se kaže da je za sve pripazite se. Gavez je zaista izgledao svemoćan i za vanjsku i unutarnju primjenu, ali najviše ostaje da je prah suhog korijena gaveza nezamjenjiv za lomove, uganuća, nagnječenja i uboje, na koje se privija pomiješan s mekinjama i sastavljen s malo vode u pogaču. I dan danas je nezamjenjiv kod loma rebara na koja se ne može staviti langeta ili gips. A nakon skidanja gipsa učvršćavanje kostiju na mjestu loma može se najbolje obaviti pogačom gaveza.

Pri tom veoma treba voditi računa da se s gavezom ne pretjera. Zato se gavez stavlja samo na ograničeno područje loma. S gavezom se liječe i gljivična oboljenja noktiju. Sa unutarnjom upotrebom korijena treba biti vrlo oprezan jer je korijen gaveza kancerogen. Veoma je koristan za uništavanje bakterija, virusa i ameba veoma otpornih na farmaceutske lijekove, ali se koristi u veoma malim količinama, a nipošto se ne daje djeci.

Nadzemni dio biljke nije kancerogen, ali nije ni toliko moćan pa ako ste isprobali farmaciju i nije vam djelovala, počnite s listom gaveza, a ako ne djeluje list ona dozvolite sebi malu dozu korijena. Gavez je, doduše, mnogo manje kancerogen od niza materijala koji koristimo, jedemo i udišemo, a manje je poguban nego neka bakterija koje se ne možemo riješiti i koja nas sustavno uništava. U slučaju raka sigurno nije biljka koju treba prvu upotrijebiti kod liječenja. Bolje pokušati s nečim drugim, a gavez ostaviti za rezervnu varijantu .

Premda postoji travarska tradicija i neke recepture za čajeve i tinkture sa sušenim gavezovim korijenom ili listovima, istraživanja su potvrdila otrovnost gaveza za jetru, pa i ovdje upozoravamo da se treba koristiti samo za vanjsku uporabu. Najraširaniji ujedno i najpraktičniji ljekoviti pripravak gaveza je gavezova mast.

Sastojci:

-250 grama svježe iskopanog i očišćenog gavezovog korijena
-1 kg svježeg špeka za topljenje masti,
-41 žicu hladno tještenog nerafiniranog maslinovog ulja,
-100 do 150 grama voska

Priprema:

Korijen gaveza kopa se najesen, u listopadu ili studenom, svakako na mjestu koje nije blizu nekom izvoru zagađivanja i prometa.

Potrebno je izvaditi oko pola kilograma težine.

Dobro ga operite, očistiti od oštećenja i rupa, ali nemojte guliti, osušite ga krpom i ostavite na stranu dok pripremate mast.

Kilogram svježeg svinjskog špeka odnosno slanine za topljenje masti narežite na kockice pa stavite u lonac, dodajte malo vode, miješajte da ne zagori. Bitno je da ne dodajete soli.

Mast je gotova kad po njoj zaplivaju svjetložuti čvarci.

Tada ju ocijedite, pa u posebnu posudu odvojite 40 do 45 žlica masti, pa ostavite da se malo ohladi. Dok je još topla u tu mast naribajte priređen korijen gaveza, 200 do 250 grama, na oštrom ribežu za krastavce ili zelje.

Dakle,u toplu mast trebaju padati što tanji listići korijena, a ribamo ih odmah iznad masti kako bismo što je moguće manje bili izloženi zraku odnosno oksidaciji.

Kad sav korijen nariban i potopljen u masti, nastavimo miješati još 15 minuta. Ostavimo pokriveno da odstoji preko noći.

Sutra ponovo stavimo na laganu vatru, zagrijemo tek toliko da se mast otopi, pa skinemo s vatre i miješamo daljnih 10 minuta, pa ocijedimo kroz gazu u lonac.

Ocijeđenoj masti dodamo 41 žlicu hladno tiještenog nerafiniranog odnosno ektra djevičanskog maslinovog ulja, pa u smjesu dodamo još 100 do 150 grama usitnjenog voska.

Držimo na toplom odnosno na laganoj vatri uz stalno miješanje sve dok se vosak otopi, a tada ju prelijemo u porculansku ili vatrostalnu zdjelu.

Prekrijemo je krpom i ostavimo na hladnom da se svi sastojci sjedine i ohlade. Dobivenu ohlađenu gavezovu mast punimo punimo drvenom ili keramičkom žlicom u manje posudice, staklene ili plastične, nikako ne metalne.

Napunimo do ruba i dobro potisnemo da unutra ne ostane zraka, dobro zatvorimo. Rok trajanja ovako dobivene masti je godinu dana.

Možete je koristiti i za masažu nogu, posebno kod čukljeva, za njegu dijabetičkog stopala, kukca i slično. Iako se u pučkoj medicini gavezova mast koristi u nanošenjem direktno na otvorene i teške rane, kod takve primjene postoji opasnost stvaranja apscesa, jer se rana na površini zatvori, a unutra je gnoj. Preporučljivije je stoga mazati kožu uz rubove rane. Čuvajte izvan dosega djece i nikako ne koristite gavezovu mast za unutarnju uporabu.

loading...