Specijalista interne medicine s Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla Dženan Halilović naveo je kako je dokazano da su nargile opasne jer imaju više duhana nego cigarete, tako da jedan sat pušenja nargila je približno 10 kutija cigareta.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svakih osam sekundi netko umre od direktnih ili indirektnih posljedica pušenja.
Od 4.000 aktivnih supstanci u jednoj cigareti, oko 400 je štetno, a 40 je kancerogenih što je opasno po disajni put i urogenitalni trakt.
No, iako se cijelo vrijeme cigarete smatraju štetnim, nove generacije pušača su zapravo ovisne o nargilama koje su umnogome opasnije po ljudski organizam, jer između ostalog njihovo korištenje oslobađa velike količine ugljen monoksida koji utječe na respiratorni epitel.
Specijalista interne medicine s Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla Dženan Halilović naveo je kako je dokazano da su nargile opasne jer imaju više duhana nego cigarete, tako da jedan sat pušenja nargila je približno 10 kutija cigareta.
- Imamo mlade kojima je dozvoljeno pušenje nargila, tako da se javlja generacija novih pušača - dodao je Halilović.
Enisa Halilčević iz sekcije za javno zdravstvo udruženja "Medicus" podcrtala je kako barove u Tuzli posjećuju čak i djeca koja nisu završila osnovnu školu.
- Djeca najčešće u dobi od 11 do 15 godina prvi put počinju upotrebljavati duhan, kako uz nargilu tako i uz cigarete - rekla je Halilčević.
Doktorima je teško evidentirati oboljenja direktno uzrokovana konzumacijom duhana. Pod direktnim utjecajem su kardiovaskularni i respiratorni sustav u ljudskom tijelu no dosta je oboljenja koja su povezana ili uzrokovana uživanjem duhana.
Halilović je istakao da u TŽ postoji registar podataka o karcinomu pluća, te kako rade na uvođenju registru astme i kronične opstruktivnu plućnu bolest kako bi indirektno mogli pratiti bolesti koje su povezane sa pušenjem.
Halilčević je dodala kako pušenje izaziva fizičku i psihičku ovisnost, te se toliko ukorijenilo u našem narodu da je postalo način života.
- Prema našim statističkim podacima najveći problem predstavlja što djeca sve mlađih uzrasta djece postaju ovisna o pušenju i to je nešto na što ne možemo utjecati ni akcijama koje provodimo - dodala je Halilčević.
Ljekarima često pravi problem i što pacijenti, koji se moraju suzdržavati od cigareta, to ne čine.
Stručnjaci upozoravaju i kako korištenje nargila, koje je popularno kod mladih, polako prelazi u zavisnost od duhanskog dima. Kada je riječ o borbi protiv pušenja, na federalnom nivou je usvojen Nacrt zakona o zabrani pušenja sa kaznama u rasponu od 250 KM do 15.000 KM.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svakih osam sekundi netko umre od direktnih ili indirektnih posljedica pušenja.
Od 4.000 aktivnih supstanci u jednoj cigareti, oko 400 je štetno, a 40 je kancerogenih što je opasno po disajni put i urogenitalni trakt.
No, iako se cijelo vrijeme cigarete smatraju štetnim, nove generacije pušača su zapravo ovisne o nargilama koje su umnogome opasnije po ljudski organizam, jer između ostalog njihovo korištenje oslobađa velike količine ugljen monoksida koji utječe na respiratorni epitel.
Specijalista interne medicine s Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla Dženan Halilović naveo je kako je dokazano da su nargile opasne jer imaju više duhana nego cigarete, tako da jedan sat pušenja nargila je približno 10 kutija cigareta.
- Imamo mlade kojima je dozvoljeno pušenje nargila, tako da se javlja generacija novih pušača - dodao je Halilović.
Enisa Halilčević iz sekcije za javno zdravstvo udruženja "Medicus" podcrtala je kako barove u Tuzli posjećuju čak i djeca koja nisu završila osnovnu školu.
- Djeca najčešće u dobi od 11 do 15 godina prvi put počinju upotrebljavati duhan, kako uz nargilu tako i uz cigarete - rekla je Halilčević.
Doktorima je teško evidentirati oboljenja direktno uzrokovana konzumacijom duhana. Pod direktnim utjecajem su kardiovaskularni i respiratorni sustav u ljudskom tijelu no dosta je oboljenja koja su povezana ili uzrokovana uživanjem duhana.
Halilović je istakao da u TŽ postoji registar podataka o karcinomu pluća, te kako rade na uvođenju registru astme i kronične opstruktivnu plućnu bolest kako bi indirektno mogli pratiti bolesti koje su povezane sa pušenjem.
Halilčević je dodala kako pušenje izaziva fizičku i psihičku ovisnost, te se toliko ukorijenilo u našem narodu da je postalo način života.
- Prema našim statističkim podacima najveći problem predstavlja što djeca sve mlađih uzrasta djece postaju ovisna o pušenju i to je nešto na što ne možemo utjecati ni akcijama koje provodimo - dodala je Halilčević.
Ljekarima često pravi problem i što pacijenti, koji se moraju suzdržavati od cigareta, to ne čine.
Stručnjaci upozoravaju i kako korištenje nargila, koje je popularno kod mladih, polako prelazi u zavisnost od duhanskog dima. Kada je riječ o borbi protiv pušenja, na federalnom nivou je usvojen Nacrt zakona o zabrani pušenja sa kaznama u rasponu od 250 KM do 15.000 KM.
