Potrošači su nerijetko u dilemi kada donose odluku o kupovini maslaca ili margarina. Maslac važi za nezdravu namirnicu s visokim udjelom holesterola, dok se margarin prikazuje kao zdravija i jeftinija alternativa.
Što se tiče kalorija, ne postoje veće razlike između maslaca i margarina. U sto grama jednog i drugog nalazi se oko 720 kalorija i udio masnoće od 80%. Maslac sadrži više životinjskih, zasićenih masnih kiselina, te 230 mg holesterola. S druge strane, margarin se proizvodi na biljnoj bazi i sadrži nezasićene masne kiseline koje pomažu u snižavanju holesterola.
Maslac je, kao životinjski proizvod, bogat vitaminima A i D topivim u mastima. Kako bi nadoknadili nedostatak tih vitamina u margarinu, proizvođači ih zasebno ubacuju u smjesu tokom proizvodnje.
No, margarin nije nužno zdraviji. Naime, uz korisne nezasićene masne kiseline sadrži i tzv. trans masne kiseline koje nastaju postupkom ukrućivanja ulja. Trans masne kiseline povećavaju štetni LDL holesterol koji može začepiti krvne žile i uzrokovati srčani udar. Istovremeno smanjuju dobar HDL holesterol koji odstranjuje loš holesterol iz organizma. Podatak o trans masnim kiselinama skriva se na pakovanju margarina.
Najzdraviji margarin ne sadrži ulja i konzervanse, ima malo soli i puno nezasićenih masnih kiselina. Kako bi se osigurala mazivost margarina bez postupka ukrućivanja ulja, neki proizvođači koriste prirodno čvršće kokosovo ili palmino ulje.
Dnevni unos maslaca ili margarina ne bi trebao biti viši od 70 do 80 grama. Zdrave alternative su maslinovo ulje i repičino ulje koji sadrže više nezasićenih masnih kiselina i omega-6 masne kiseline koje tijelo ne može samostalno proizvesti. Također, zdravija su hladno prešana biljna ulja.
Preuzeto sa: narodnilijek.com
Što se tiče kalorija, ne postoje veće razlike između maslaca i margarina. U sto grama jednog i drugog nalazi se oko 720 kalorija i udio masnoće od 80%. Maslac sadrži više životinjskih, zasićenih masnih kiselina, te 230 mg holesterola. S druge strane, margarin se proizvodi na biljnoj bazi i sadrži nezasićene masne kiseline koje pomažu u snižavanju holesterola.
Maslac je, kao životinjski proizvod, bogat vitaminima A i D topivim u mastima. Kako bi nadoknadili nedostatak tih vitamina u margarinu, proizvođači ih zasebno ubacuju u smjesu tokom proizvodnje.
No, margarin nije nužno zdraviji. Naime, uz korisne nezasićene masne kiseline sadrži i tzv. trans masne kiseline koje nastaju postupkom ukrućivanja ulja. Trans masne kiseline povećavaju štetni LDL holesterol koji može začepiti krvne žile i uzrokovati srčani udar. Istovremeno smanjuju dobar HDL holesterol koji odstranjuje loš holesterol iz organizma. Podatak o trans masnim kiselinama skriva se na pakovanju margarina.
Najzdraviji margarin ne sadrži ulja i konzervanse, ima malo soli i puno nezasićenih masnih kiselina. Kako bi se osigurala mazivost margarina bez postupka ukrućivanja ulja, neki proizvođači koriste prirodno čvršće kokosovo ili palmino ulje.
Dnevni unos maslaca ili margarina ne bi trebao biti viši od 70 do 80 grama. Zdrave alternative su maslinovo ulje i repičino ulje koji sadrže više nezasićenih masnih kiselina i omega-6 masne kiseline koje tijelo ne može samostalno proizvesti. Također, zdravija su hladno prešana biljna ulja.
Preuzeto sa: narodnilijek.com
