Ljudi koji vjeruju da će ih sterilni okoliš spasiti od bolesti, zapravo žive u velikoj zabludi i rade si veliku štetu. Umjesto da budu zdraviji, postanu podložniji bolestima jer im je imunitet slab.
Ribanje kuće raznim dezinfekcijskim sredstvima velika je pogreška. Sterilni domovi nisu nužno i zdraviji za ukućane - baš suprotno. Izloženost bakterijama dobra je za jačanje imuniteta, a dobar imunitet čini tijelo otpornijim na razne bolesti.
Stručnjaci kažu da bi kuću trebalo dezinficirati u slučajevima kada, na primjer, netko u obitelji ima neku zaraznu bolest pa da se smanji šansa od proširenja zaraze na druge. Također, neka mjesta treba čistiti redovito jer mogu biti leglo bakterija, primjerice, hladnjak i zahod.
Ni prečesto tuširanje raznim preparatima nije pametno
Kemikalije u gelovima za tuširanje remete prirodnu ravnotežu bakterija na koži koje štite od akni i ekcema dok ih kontakt s prljavštinom uči prepoznati štetne bacile.
Tom navikom uništava se imunitet i remeti osjetljiva prirodna razina bakterija na koži koje nisu tamo bez razloga. One naime, ako nisu narušene, u doticaju s prljavštinom prepoznaju štetne bakterije i kožu štite od, primjerice, akni i ekcema.
- Ljudsko tijelo ima bilijune bakterija na koži te u crijevima, a njihova prirodna ravnoteža itekako je važna za naše zdravlje. Redoviti kontakt s prljavštinom ući zajednicu bakterija da prepoznaju koje su loše, a koje ne. Jedino što preporučujem za korištenje je blagi sapun napravljen od organskih sastojaka - kaže gastroenterologinja Robynne Chutkan.
Dodaje kako je većina antibakterijskih sapuna prepuna jakih kemikalija koje narušavaju ravnotežu bakterija na koži te da je pranje samo s vodom sasvim dovoljno. Jedina mjesta koja treba malo nasapunati organskim sapunom su pazusi i prepone.
Stručnjakinja tvrdi kako nečistoća nije uzrok bolesti već opetovano ubijanje dobrih bakterija te da je dezinficiranje ruku raznim gelovima i vlažnim maramicama, također, nepotrebno.
Osim toga, na taj način je i previše isušujete jer uklonite hidratantne slojeve kože.
Na što još treba paziti?
Strahujete li od štetnih bakterija, svakako se izuvajte prije ulaska u kuću. Znanstvenici Sveučilišta Houston iz SAD-a otkrili su kako se na 40 posto cipela nalazi Clostridium difficile, ili C.diff bakterija. Ona je izuzetno otporna na antibiotike i može dovesti do dugotrajnih bolesti.
Ova bakterija inače uglavnom preživljava u zahodima, na radnim površinama, stolovima kao i na podu. Osim toga, na tlu kojim hodamo nalazi se sve i svašta, od životinjskog izmeta, kemikalija koje cure iz automobila do ispljuvaka, truleži itd. Znanstvenici kažu kako štetne bakterije na cipelama žive danima, pa i tjednima.
One koje su testirali bile su pozitivne na bakterije E. coli i Klebsiella pneumoniju. Izuvanjem prije ulaska u kuću smanjuje se rizik od obolijevanja, posebno ako su u kući i mala djeca koja pužu po podu.
Novu odjeću uvijek prvo operite
Donald Belsito je profesor dermatologije na sveučilištu u New Yorku kaže da se bakterije, gljivice i uši lako mogu nataložiti i razmnožavati na tkanini jer je dug put od početka proizvodnje do krajnjeg kupca - preko hala u kojima se proizvodi sama tkanina, transporta do tvornica i šivanja pa transporta raznim kontejnerima do velikih skladišta, preslagivanja i slaganja u maloprodajne lance.
- Osim toga, na tkanini se mogu nalaziti bakterije od ljudi koji su odjeću isprobavali u trgovini, a tko zna koliko ih je bilo - napominje Lana Houge iz SAD-a, profesorica predmeta vezanih za proizvodnju odjeće.
Također, kemikalije koje se koriste za obradu tkanine mogu iritirati kožu.
- Gotovo svaki konac ili obojena tkanina zahtijeva kemikalije kako bi bilo moguće pretvoriti u slatku suknju ili majicu. Nažalost, te kemikalije mogu imati nuspojave kao što su kontaktni dermatitis, crveni osip koji jako svrbi - nastavlja Lana Houge.
Dodaje kako se odjeća proizvodi u raznim dijelovima svijeta pa su tako i kemikalije koje se koriste različite. Zakoni su u raznim državama različiti. Tako se negdje koriste kemikalije koje su u drugim zemljama zbog svoje štetnosti zabranjene.
Nikada ne ližite metlice od miksera
Agencija za standarde prehrambenih proizvoda (FSA) iz Velike Britanije upozorila je kako se od sirovog brašna može dobiti bakterija E.coli (Escherichia Coli) koja uzrokuje povraćanje i proljev, a može prouzročiti i zatajenje bubrega.
Inače, osim zbog sirovog brašna, smjese za kolače ne bi se smjele lizati i zbog sirovih jaja od kojih ponekad prijeti zaraza, na primjer, salmonelom. Termičkom obradom te bakterije se uništavaju.
- Ne savjetujemo jesti sirovo brašno ili proizvode koji ga sadrže jer postoji rizik da su kontaminirani. Adekvatna termička obrada osigurava da se svaka štetna bakterija ubije.
Preuzeto sa: 24sata.hr
Ribanje kuće raznim dezinfekcijskim sredstvima velika je pogreška. Sterilni domovi nisu nužno i zdraviji za ukućane - baš suprotno. Izloženost bakterijama dobra je za jačanje imuniteta, a dobar imunitet čini tijelo otpornijim na razne bolesti.
Stručnjaci kažu da bi kuću trebalo dezinficirati u slučajevima kada, na primjer, netko u obitelji ima neku zaraznu bolest pa da se smanji šansa od proširenja zaraze na druge. Također, neka mjesta treba čistiti redovito jer mogu biti leglo bakterija, primjerice, hladnjak i zahod.
Ni prečesto tuširanje raznim preparatima nije pametno
Kemikalije u gelovima za tuširanje remete prirodnu ravnotežu bakterija na koži koje štite od akni i ekcema dok ih kontakt s prljavštinom uči prepoznati štetne bacile.
Tom navikom uništava se imunitet i remeti osjetljiva prirodna razina bakterija na koži koje nisu tamo bez razloga. One naime, ako nisu narušene, u doticaju s prljavštinom prepoznaju štetne bakterije i kožu štite od, primjerice, akni i ekcema.
- Ljudsko tijelo ima bilijune bakterija na koži te u crijevima, a njihova prirodna ravnoteža itekako je važna za naše zdravlje. Redoviti kontakt s prljavštinom ući zajednicu bakterija da prepoznaju koje su loše, a koje ne. Jedino što preporučujem za korištenje je blagi sapun napravljen od organskih sastojaka - kaže gastroenterologinja Robynne Chutkan.
Dodaje kako je većina antibakterijskih sapuna prepuna jakih kemikalija koje narušavaju ravnotežu bakterija na koži te da je pranje samo s vodom sasvim dovoljno. Jedina mjesta koja treba malo nasapunati organskim sapunom su pazusi i prepone.
Stručnjakinja tvrdi kako nečistoća nije uzrok bolesti već opetovano ubijanje dobrih bakterija te da je dezinficiranje ruku raznim gelovima i vlažnim maramicama, također, nepotrebno.
Osim toga, na taj način je i previše isušujete jer uklonite hidratantne slojeve kože.
Na što još treba paziti?
Strahujete li od štetnih bakterija, svakako se izuvajte prije ulaska u kuću. Znanstvenici Sveučilišta Houston iz SAD-a otkrili su kako se na 40 posto cipela nalazi Clostridium difficile, ili C.diff bakterija. Ona je izuzetno otporna na antibiotike i može dovesti do dugotrajnih bolesti.
Ova bakterija inače uglavnom preživljava u zahodima, na radnim površinama, stolovima kao i na podu. Osim toga, na tlu kojim hodamo nalazi se sve i svašta, od životinjskog izmeta, kemikalija koje cure iz automobila do ispljuvaka, truleži itd. Znanstvenici kažu kako štetne bakterije na cipelama žive danima, pa i tjednima.
One koje su testirali bile su pozitivne na bakterije E. coli i Klebsiella pneumoniju. Izuvanjem prije ulaska u kuću smanjuje se rizik od obolijevanja, posebno ako su u kući i mala djeca koja pužu po podu.
Novu odjeću uvijek prvo operite
Donald Belsito je profesor dermatologije na sveučilištu u New Yorku kaže da se bakterije, gljivice i uši lako mogu nataložiti i razmnožavati na tkanini jer je dug put od početka proizvodnje do krajnjeg kupca - preko hala u kojima se proizvodi sama tkanina, transporta do tvornica i šivanja pa transporta raznim kontejnerima do velikih skladišta, preslagivanja i slaganja u maloprodajne lance.
- Osim toga, na tkanini se mogu nalaziti bakterije od ljudi koji su odjeću isprobavali u trgovini, a tko zna koliko ih je bilo - napominje Lana Houge iz SAD-a, profesorica predmeta vezanih za proizvodnju odjeće.
Također, kemikalije koje se koriste za obradu tkanine mogu iritirati kožu.
- Gotovo svaki konac ili obojena tkanina zahtijeva kemikalije kako bi bilo moguće pretvoriti u slatku suknju ili majicu. Nažalost, te kemikalije mogu imati nuspojave kao što su kontaktni dermatitis, crveni osip koji jako svrbi - nastavlja Lana Houge.
Dodaje kako se odjeća proizvodi u raznim dijelovima svijeta pa su tako i kemikalije koje se koriste različite. Zakoni su u raznim državama različiti. Tako se negdje koriste kemikalije koje su u drugim zemljama zbog svoje štetnosti zabranjene.
Nikada ne ližite metlice od miksera
Agencija za standarde prehrambenih proizvoda (FSA) iz Velike Britanije upozorila je kako se od sirovog brašna može dobiti bakterija E.coli (Escherichia Coli) koja uzrokuje povraćanje i proljev, a može prouzročiti i zatajenje bubrega.
Inače, osim zbog sirovog brašna, smjese za kolače ne bi se smjele lizati i zbog sirovih jaja od kojih ponekad prijeti zaraza, na primjer, salmonelom. Termičkom obradom te bakterije se uništavaju.
- Ne savjetujemo jesti sirovo brašno ili proizvode koji ga sadrže jer postoji rizik da su kontaminirani. Adekvatna termička obrada osigurava da se svaka štetna bakterija ubije.
Preuzeto sa: 24sata.hr
