Davne 1959., koprivnički div Podravka izbacio je na tržište jedan od najprepoznatljivijih hrvatski proizvoda – Vegetu.
Kada je znanstvenica Zlata Bertl, danas poznatija kao „teta Vegeta“, stvorila ovaj spoj začina i sušenog povrća – poglavito mrkve, luka i celera – kao dodatak za juhu, vjerojatno nije ni sanjala kako će za nešto više od pola stoljeća njezin izum i dalje biti prisutan u gotovo svakom hrvatskom kućanstvu, tako i u ostatku svijeta.
Naime, osim što je istraživanje agencije Ipsos Plus pokazalo kako je Vegeta najjači brand u Hrvatskoj, Podravka ovaj svoj proizvod izvozi u čak 40 zemalja svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, te većinu Europe.
Ako upitate nekoga tko je iz Hrvatske otišao u inozemstvo na duže vrijeme, zasigurno će vam reći da mu najviše nedostaju upravo Vegeta, Cedevita i Bajadera. No, kako svaka priča, baš poput kovanice, ima dvije strane, tako se i na drugoj strani ove nalazi velika količina ljudi koji će vam o Vegeti reći sve najgore.
Što to njih odbija od ovog začina?
Osim raznih začina te sušenoga povrća, u Vegeti se nalaze i velika količina soli – nje preko 50% – te aditivi, odnosno pojačivači okusa. Aditivi su tvari koje se dodaju hrani kako bi ona što duže zadržala svoj originalni okus i miris. Mnogi će ustvrditi da velikom količinom aditiva, Vegeta ustvari dominira okusom hrane te ona gubi svoju aromu.
Iako u vama neće izazvati ovisnost u smislu da je nećete moć prestati jesti, može se dogoditi da više ne prepoznate originalni okus hrane kada joj ne dodate Vegetu. Aditivi se obilježavaju E-brojevima, ovisno o njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje. Dijele se u tri kategorije: zelene, koji nisu opasni za ljudsko zdravlje; žute, koje bi trebalo konzumirati u manjim količinama; i crvene, koje bi trebalo izbjegavati pod svaku cijenu.
Najzastupljeniji aditiv u Vegeti jest mononatrijev glutaminat – pojačivač okusa i zamjena za sol – kojega se u Vegeti može naći oko 15%. MSG, kako se još naziva, je aditiv E 621, označen crvenom bojom. Njegove nuspojave kreću se od migrena preko pogoršanih simptoma astme pa sve do izazivanja pretilosti, hiperaktivnosti i raznih alergija kod djece. Upravo zbog MSG-a, mnoge su majke iz svojih kuhinja izbacile Vegetu.
Kako onda začiniti razna jela, pitate se? Ukoliko ste jedan od onih sretnika koji imaju mogućnosti uzgojiti svoj vlastiti mali zeleni vrt, Sensa vam nudi jednostavan recept kako napraviti svoju vlastitu, zdravu Vegetu. Uz malo vremena i truda, više se nećete morati brinuti za aditive u svojoj prehrani.
Ako, pak, nemate mogućnosti ili vremena za uzgoj biljaka, nemate „zeleni palac“, ili jednostavno ne želite odustati od Vegete, Podravka je proizvela Vegetu Natur. Ona ne sadrži dodatne pojačivače okusa i mirisa, već je napravljena od devet vrsta na suncu uzgojenog povrća.
Kada je znanstvenica Zlata Bertl, danas poznatija kao „teta Vegeta“, stvorila ovaj spoj začina i sušenog povrća – poglavito mrkve, luka i celera – kao dodatak za juhu, vjerojatno nije ni sanjala kako će za nešto više od pola stoljeća njezin izum i dalje biti prisutan u gotovo svakom hrvatskom kućanstvu, tako i u ostatku svijeta.
Naime, osim što je istraživanje agencije Ipsos Plus pokazalo kako je Vegeta najjači brand u Hrvatskoj, Podravka ovaj svoj proizvod izvozi u čak 40 zemalja svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, te većinu Europe.
Ako upitate nekoga tko je iz Hrvatske otišao u inozemstvo na duže vrijeme, zasigurno će vam reći da mu najviše nedostaju upravo Vegeta, Cedevita i Bajadera. No, kako svaka priča, baš poput kovanice, ima dvije strane, tako se i na drugoj strani ove nalazi velika količina ljudi koji će vam o Vegeti reći sve najgore.
Što to njih odbija od ovog začina?
Osim raznih začina te sušenoga povrća, u Vegeti se nalaze i velika količina soli – nje preko 50% – te aditivi, odnosno pojačivači okusa. Aditivi su tvari koje se dodaju hrani kako bi ona što duže zadržala svoj originalni okus i miris. Mnogi će ustvrditi da velikom količinom aditiva, Vegeta ustvari dominira okusom hrane te ona gubi svoju aromu.
Iako u vama neće izazvati ovisnost u smislu da je nećete moć prestati jesti, može se dogoditi da više ne prepoznate originalni okus hrane kada joj ne dodate Vegetu. Aditivi se obilježavaju E-brojevima, ovisno o njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje. Dijele se u tri kategorije: zelene, koji nisu opasni za ljudsko zdravlje; žute, koje bi trebalo konzumirati u manjim količinama; i crvene, koje bi trebalo izbjegavati pod svaku cijenu.
Najzastupljeniji aditiv u Vegeti jest mononatrijev glutaminat – pojačivač okusa i zamjena za sol – kojega se u Vegeti može naći oko 15%. MSG, kako se još naziva, je aditiv E 621, označen crvenom bojom. Njegove nuspojave kreću se od migrena preko pogoršanih simptoma astme pa sve do izazivanja pretilosti, hiperaktivnosti i raznih alergija kod djece. Upravo zbog MSG-a, mnoge su majke iz svojih kuhinja izbacile Vegetu.
Kako onda začiniti razna jela, pitate se? Ukoliko ste jedan od onih sretnika koji imaju mogućnosti uzgojiti svoj vlastiti mali zeleni vrt, Sensa vam nudi jednostavan recept kako napraviti svoju vlastitu, zdravu Vegetu. Uz malo vremena i truda, više se nećete morati brinuti za aditive u svojoj prehrani.
Ako, pak, nemate mogućnosti ili vremena za uzgoj biljaka, nemate „zeleni palac“, ili jednostavno ne želite odustati od Vegete, Podravka je proizvela Vegetu Natur. Ona ne sadrži dodatne pojačivače okusa i mirisa, već je napravljena od devet vrsta na suncu uzgojenog povrća.