Izuzetno dobra za plućne bolesti, nesanicu i lupanje srca, a koristi se i kod bronhitisa, nazeba, migrene i reumatizma.
Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama zbog saponina, koji može da uzrokuje neželjene posledice.
Jedan od prvih vjesnika proljeća jagorčevina (Primula officinalis), od davnina je poznata kao lijek za iskašljavanje, bronhitis i nazeb.
Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama, koristi se kod migrene, nesanice, reumatizma.
Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca.
Počinje da cvijeta početkom marta, mladi listovi koriste se za salatu. Skuvan i na kolutove isečen krompir se posoli, pospe isjeckanim listovima jagorčevine, prelije maslinovim uljem i sokom od limuna.
U ljekovite svrhe se koristi sušeni korjen, listovi i cvetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mestu. Listovi se beru dok biljka cvijeta i suše tri-četiri dana. Koren može da se izvadi tada ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća. Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korjenu jagorčevine. Čaj od ovog djela biljke deluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.
Cvijetovi su bogati flavonoidima, koji krvne sudove čine elastičnijim i deluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama ne preporučuju se preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posledica.
Nesanica i glavobolja - potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cveta, 10 g hmelja i 15 g kantariona. Do vrha punu kašiku ove mješavine prelijte sa 1/4 l vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijeđen čaj se pije zaslađen medom, dok je vreo, pred spavanje.
Prehlada i suvi kašalj - 50 g usitnjenih cvetova jagorčevine prelije se litrom ključale vode i ostaviti da odstoji pola sata. Procijedi se u stakleni bokal i pije pet šoljica dnevno.
Prolećni umor - u avanu se usitni 10 g suvog korjena jagorčevine, 10 g cvetova majčine dušice i 10 g anisa. Mješavina se prelije sa 2,5 dl kipuće vode i procijedi, pije se jedna šolja dnevno.
Drugi recept je: 50 g jagorčevine, 50 g pupoljaka zove (zelene, neotvorene drške cvijeta), 15 g koprive i 15 g korjena maslačka. Puna kašičica ove mješavine se sipa u 1/4 l kipuće vode i ostavi da odstoji tri minuta. Nakon toga se procijedi, po potrebi zasladi medom. Ovaj čaj se koristi i za pročišćavanje krvi.
Srčane tegobe - Bocu od 2 l napunite svežim cvijetovima jagorčevine, pa nalijte belo vino, tako da cvijetovi plivaju. Flašu zatvorite i ostavite na sunčanom mjestu dvije nedelje. Nakon toga napitak je spreman za upotrebu, uzima se tri puta dnevno jedna supena kašika.
Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama zbog saponina, koji može da uzrokuje neželjene posledice.
Jedan od prvih vjesnika proljeća jagorčevina (Primula officinalis), od davnina je poznata kao lijek za iskašljavanje, bronhitis i nazeb.
Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama, koristi se kod migrene, nesanice, reumatizma.
Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca.
Počinje da cvijeta početkom marta, mladi listovi koriste se za salatu. Skuvan i na kolutove isečen krompir se posoli, pospe isjeckanim listovima jagorčevine, prelije maslinovim uljem i sokom od limuna.
U ljekovite svrhe se koristi sušeni korjen, listovi i cvetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mestu. Listovi se beru dok biljka cvijeta i suše tri-četiri dana. Koren može da se izvadi tada ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća. Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korjenu jagorčevine. Čaj od ovog djela biljke deluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.
Cvijetovi su bogati flavonoidima, koji krvne sudove čine elastičnijim i deluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama ne preporučuju se preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posledica.
Nesanica i glavobolja - potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cveta, 10 g hmelja i 15 g kantariona. Do vrha punu kašiku ove mješavine prelijte sa 1/4 l vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijeđen čaj se pije zaslađen medom, dok je vreo, pred spavanje.
Prehlada i suvi kašalj - 50 g usitnjenih cvetova jagorčevine prelije se litrom ključale vode i ostaviti da odstoji pola sata. Procijedi se u stakleni bokal i pije pet šoljica dnevno.
Prolećni umor - u avanu se usitni 10 g suvog korjena jagorčevine, 10 g cvetova majčine dušice i 10 g anisa. Mješavina se prelije sa 2,5 dl kipuće vode i procijedi, pije se jedna šolja dnevno.
Drugi recept je: 50 g jagorčevine, 50 g pupoljaka zove (zelene, neotvorene drške cvijeta), 15 g koprive i 15 g korjena maslačka. Puna kašičica ove mješavine se sipa u 1/4 l kipuće vode i ostavi da odstoji tri minuta. Nakon toga se procijedi, po potrebi zasladi medom. Ovaj čaj se koristi i za pročišćavanje krvi.
Srčane tegobe - Bocu od 2 l napunite svežim cvijetovima jagorčevine, pa nalijte belo vino, tako da cvijetovi plivaju. Flašu zatvorite i ostavite na sunčanom mjestu dvije nedelje. Nakon toga napitak je spreman za upotrebu, uzima se tri puta dnevno jedna supena kašika.
