Američko udruženje za borbu protiv raka saopštilo je u svom godišnjem izvještaju da manje Amerikanaca umire od raka, ali ljekari uočavaju sve više pacijenata koji imaju rak koji je povezan sa gojaznošću, uključujući rak pankreasa i bubrega.
U izvještaju se navodi da su rizici za razvoj te vrste tumora sve veći uz sve veći broj gojaznih, dok pacijenti koji imaju rak dojke sada žive duže, prenosi "Glas Amerike".
Od 1990. do 2008. godine, broj smrtnih slučajeva od raka smanjio se za skoro 23 posto kod muškaraca i nešto više od 15 posto kod žena, a od 2004. do 2008. godine broj smrtnih slučajeva muškaraca opao za skoro dva posto godišnje, dok za žene to smanjenje iznosi oko 1,5 posto svake godine.
Međutim, ljekari prijavljuju više slučajeva raka jednjaka, pankreasa, jetre i bubrega, a gojaznost jeste faktor rizika za te vrste kancera, kao i za rak dojke. To je, takođe i faktor rizika za brojna hronična oboljenja, uključujući dijabetes tipa dva.
Najnoviji izveštaj Udruženja za borbu protiv raka navodi da se smanjenje broja smrtnih slučajeva od raka pluća odnosi na skoro 40 posto smanjenja ukupnog broja smrtnih slučajeva od raka.
Tokom skoro 50 godina američka vlada usvojila je mjere čiji cilj je da spriječi ljude da počnu da puše, a pušače ohrabre da prestanu sa tom navikom. Mjere uključuju edukativne kampanje, visoke takse na duhanske proizvode i zakone protiv prodaje duhana osobama mlađim od 18 godina.
Doktor Dariuš Mozafarijan sa Univerziteta Harvard kaže da bi zvaničnici u zdravstvenom sektoru trebalo da koriste kampanju protiv pušenja kao model za ljude koji su pod rizikom od gojaznosti, da promjene svoju ishranu.
"To se neće dogoditi za godinu dana, ali za dvije do tri decenije, ako budemo imali visoku svijest o uticaju ishrane na zdravlje i ekonomskom opterećenju koje to izaziva, uočili bismo promene i to relativno brzo".
Kao rezultat, predviđa on, doći će do smanjenja broja smrtnih slučajeva povezanih sa gojaznošću. On vjeruje da oni koji ostave pušenje mogu da se izbore sa gojaznošću i izbjegnu rak i druge bolesti.
"Imali smo ogroman uspjeh u SAD kada se radi o suzbijanju pušenja. Sa oko 55 posto pušača stigli smo do oko 25 posto, za oko 40 godina", navodi Mozafarijan.
Piše: klix.ba
U izvještaju se navodi da su rizici za razvoj te vrste tumora sve veći uz sve veći broj gojaznih, dok pacijenti koji imaju rak dojke sada žive duže, prenosi "Glas Amerike".
Od 1990. do 2008. godine, broj smrtnih slučajeva od raka smanjio se za skoro 23 posto kod muškaraca i nešto više od 15 posto kod žena, a od 2004. do 2008. godine broj smrtnih slučajeva muškaraca opao za skoro dva posto godišnje, dok za žene to smanjenje iznosi oko 1,5 posto svake godine.
Međutim, ljekari prijavljuju više slučajeva raka jednjaka, pankreasa, jetre i bubrega, a gojaznost jeste faktor rizika za te vrste kancera, kao i za rak dojke. To je, takođe i faktor rizika za brojna hronična oboljenja, uključujući dijabetes tipa dva.
Najnoviji izveštaj Udruženja za borbu protiv raka navodi da se smanjenje broja smrtnih slučajeva od raka pluća odnosi na skoro 40 posto smanjenja ukupnog broja smrtnih slučajeva od raka.
Tokom skoro 50 godina američka vlada usvojila je mjere čiji cilj je da spriječi ljude da počnu da puše, a pušače ohrabre da prestanu sa tom navikom. Mjere uključuju edukativne kampanje, visoke takse na duhanske proizvode i zakone protiv prodaje duhana osobama mlađim od 18 godina.
Doktor Dariuš Mozafarijan sa Univerziteta Harvard kaže da bi zvaničnici u zdravstvenom sektoru trebalo da koriste kampanju protiv pušenja kao model za ljude koji su pod rizikom od gojaznosti, da promjene svoju ishranu.
"To se neće dogoditi za godinu dana, ali za dvije do tri decenije, ako budemo imali visoku svijest o uticaju ishrane na zdravlje i ekonomskom opterećenju koje to izaziva, uočili bismo promene i to relativno brzo".
Kao rezultat, predviđa on, doći će do smanjenja broja smrtnih slučajeva povezanih sa gojaznošću. On vjeruje da oni koji ostave pušenje mogu da se izbore sa gojaznošću i izbjegnu rak i druge bolesti.
"Imali smo ogroman uspjeh u SAD kada se radi o suzbijanju pušenja. Sa oko 55 posto pušača stigli smo do oko 25 posto, za oko 40 godina", navodi Mozafarijan.
Piše: klix.ba
