Migrena spada u bolesti živčanog sustava. Drugi naziv za migrenu je Hemikranija.
Pročitajte o migreni, kakva je to bolest i koja je razlika između migrene i glavobolje…
Riječ je o čestoj pojavi kod mnogih ljudi, zbog čega se i skreće posebna pažnja na ovu vrstu bolova u predjelu glave.
Migrenu doživljavamo kao glavobolju, a danas je to učestala pojava kod ljudi. Prema nekim statističkim podacima, od glavobolje danas pati čak dvije trećine pučanstva barem jedanput godišnje. U najširem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.
Nije svaka glavobolja migrena – Što to znači?
Glavobolje možemo podijeliti u više grupa, a migrenu okarakterizirati kao zasebnu bolest. Iako postoji neizmjerno mnogo uzroka, a time i vrsta glavobolja, prema etiologiji i patološkom mehanizmu, te kliničkoj slici, glavobolje dijelimo u četiri osnovne skupine, a to su: vaskularne glavobolje, tenzijske glavobolje, neuralgije i simptomatske glavobolje.
Ovdje ćemo se zadržati samo na migreni, koja je ipak jedna od najčešćih oblika glavobolja, koje susrećemo u svakodnevnom životu.
Što je to migrena? Migrena definiramo kao funkcijsku vaskularnu paroksizmalnu glavobolju koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida. Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za takozvani prodromalni znak ili pred signal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su: scintilirajući skotom, odnosno bljeskajuća točkica u vidnom polju, jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaji govora. Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na: Migrena bez aure (obična migrena, hemicrania simplex), Migrena s aurom (klasična migrena) i Migrena s produženom aurom (migrena s komplikacijama).
Tko ima napade migrene? Smatra se da od napada migrene pati 10% ukupne populacije. Osobe srednje životne dobi najčešće obolijevaju od migrene, sa tim da su žene češće izložene ovim napadima od muškaraca. Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita i ponekad se javljaju i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tijekom života.
Koji su uzroci bolesti? Napadaji migrene često su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko. Napadaji mogu biti uzrokovani i drugim provokativnim čimbenicima kao što su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica, također može provocirati napadaj: sir (zbog tiramina), čokolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), alkohol, i neke druge namirnice.
Koji su simptomi migrene? Klasičnu migrenu često prate prodromalni znaci (aura) najčešće unutar 24 sata prije napadaja. U tom stadiju nastaju promjene raspoloženja, poput depresije ili euforije, poremećaji koncentracije i nemir. Može se javiti patološka glad, posebice za slatkim. Nakon aure, koja u prosjeku traje 15 do 30 minuta, razvija se pulsirajuća glavobolja, ali može biti i tupa ili probadajuća. U više od 90% bolesnika bol je praćena mučninom i povraćanjem. Velik broj bolesnika tuži se na preosjetljivost očiju na svjetlost. Ta pojava naziva se fotofobija. Osim fotofobije, pacijenti se znaju žaliti na nepodnošljivost na jake zvučne ili mirisne podražaje. Pri kraju napadaja uočeno je da neki bolesnici izmokre veću količinu mokraće. Napadaj migrene obično traje nekoliko sati, ali u većini slučajeva završava unutar 24 sata.
Ako patite od migrena odite liječniku. Dijagnozu migrene treba da utvrdi liječnik na temelju kliničkog pregleda. Koje će testove liječnik učiniti? Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu bolesnika uz iscrpnu i detalju anamnezu koja obuhvaća slijedeća pitanja: Kada vas glava boli? Dali je to trajno, povremeno ili periodično stanje. Kako glava boli? Tu se misli na karakter i intenzitet boli. Koji dio glave vas boli? U slučaju napada migrene bol se može javiti sprijeda, na cijelom području glave, ili na nekoj od polovica. Koje su popratne pojave? Pacijent može imati napade povraćanja, preosjetljivost na svjetlo, preosjetljivost na buku, mirise ili neke slične pojave.
Sva ta pitanja usmjeravaju liječnika da diferencira i isključi ostale vrste glavobolja. Ostale metode i dijagnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifične za migrenu, stoga više služe za diferencijalnu dijagnozu.
Kako se liječi migrena? Terapija migrene podrazumijeva istodobnu primjenu više terapeutskih metoda. Tu se misli na terapiju lijekovima, promjenu načina života i prehrane, suportivnu psihoterapiju, a ponekad i dubinsku, eventualnu primjenu alternativnih metoda liječenja.
Preuzeto sa: kakolijeciti.com
Pročitajte o migreni, kakva je to bolest i koja je razlika između migrene i glavobolje…
Riječ je o čestoj pojavi kod mnogih ljudi, zbog čega se i skreće posebna pažnja na ovu vrstu bolova u predjelu glave.
Migrenu doživljavamo kao glavobolju, a danas je to učestala pojava kod ljudi. Prema nekim statističkim podacima, od glavobolje danas pati čak dvije trećine pučanstva barem jedanput godišnje. U najširem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.
Nije svaka glavobolja migrena – Što to znači?
Glavobolje možemo podijeliti u više grupa, a migrenu okarakterizirati kao zasebnu bolest. Iako postoji neizmjerno mnogo uzroka, a time i vrsta glavobolja, prema etiologiji i patološkom mehanizmu, te kliničkoj slici, glavobolje dijelimo u četiri osnovne skupine, a to su: vaskularne glavobolje, tenzijske glavobolje, neuralgije i simptomatske glavobolje.
Ovdje ćemo se zadržati samo na migreni, koja je ipak jedna od najčešćih oblika glavobolja, koje susrećemo u svakodnevnom životu.
Što je to migrena? Migrena definiramo kao funkcijsku vaskularnu paroksizmalnu glavobolju koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida. Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za takozvani prodromalni znak ili pred signal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su: scintilirajući skotom, odnosno bljeskajuća točkica u vidnom polju, jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaji govora. Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na: Migrena bez aure (obična migrena, hemicrania simplex), Migrena s aurom (klasična migrena) i Migrena s produženom aurom (migrena s komplikacijama).
Tko ima napade migrene? Smatra se da od napada migrene pati 10% ukupne populacije. Osobe srednje životne dobi najčešće obolijevaju od migrene, sa tim da su žene češće izložene ovim napadima od muškaraca. Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita i ponekad se javljaju i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tijekom života.
Koji su uzroci bolesti? Napadaji migrene često su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoće javljaju se vrlo rijetko. Napadaji mogu biti uzrokovani i drugim provokativnim čimbenicima kao što su: psihički stres, tjelesni napor, meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje određene vrste hrane i namirnica, također može provocirati napadaj: sir (zbog tiramina), čokolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), alkohol, i neke druge namirnice.
Koji su simptomi migrene? Klasičnu migrenu često prate prodromalni znaci (aura) najčešće unutar 24 sata prije napadaja. U tom stadiju nastaju promjene raspoloženja, poput depresije ili euforije, poremećaji koncentracije i nemir. Može se javiti patološka glad, posebice za slatkim. Nakon aure, koja u prosjeku traje 15 do 30 minuta, razvija se pulsirajuća glavobolja, ali može biti i tupa ili probadajuća. U više od 90% bolesnika bol je praćena mučninom i povraćanjem. Velik broj bolesnika tuži se na preosjetljivost očiju na svjetlost. Ta pojava naziva se fotofobija. Osim fotofobije, pacijenti se znaju žaliti na nepodnošljivost na jake zvučne ili mirisne podražaje. Pri kraju napadaja uočeno je da neki bolesnici izmokre veću količinu mokraće. Napadaj migrene obično traje nekoliko sati, ali u većini slučajeva završava unutar 24 sata.
Ako patite od migrena odite liječniku. Dijagnozu migrene treba da utvrdi liječnik na temelju kliničkog pregleda. Koje će testove liječnik učiniti? Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu bolesnika uz iscrpnu i detalju anamnezu koja obuhvaća slijedeća pitanja: Kada vas glava boli? Dali je to trajno, povremeno ili periodično stanje. Kako glava boli? Tu se misli na karakter i intenzitet boli. Koji dio glave vas boli? U slučaju napada migrene bol se može javiti sprijeda, na cijelom području glave, ili na nekoj od polovica. Koje su popratne pojave? Pacijent može imati napade povraćanja, preosjetljivost na svjetlo, preosjetljivost na buku, mirise ili neke slične pojave.
Sva ta pitanja usmjeravaju liječnika da diferencira i isključi ostale vrste glavobolja. Ostale metode i dijagnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifične za migrenu, stoga više služe za diferencijalnu dijagnozu.
Kako se liječi migrena? Terapija migrene podrazumijeva istodobnu primjenu više terapeutskih metoda. Tu se misli na terapiju lijekovima, promjenu načina života i prehrane, suportivnu psihoterapiju, a ponekad i dubinsku, eventualnu primjenu alternativnih metoda liječenja.
Preuzeto sa: kakolijeciti.com
